Nasljeđivanje nekretnina u Bosni i Hercegovini nakon smrti vlasnika imovine ponekad može biti prilično složen i dugotrajan postupak. Ipak, ukoliko se prije ostavinske rasprave uputite u pravne procedure koje vas očekuju, ovaj proces može biti mnogo lakši. Stoga vas u nastavku upućujemo u osnovne korake ostavinskog postupka.
Ostavinska rasprava u BiH se vodi pred sudom ili pred ovlaštenim notarom kao povjerenikom suda. Procedure ostavinskog postupka započinju utvrđivanjem nekretnine koja je predmet rasprave, odnosno kuće, stana ili zemljišta koje je ostalo iza umrlog vlasnika. U ovom procesu se provjeravaju svi podaci o nekretnini iz zemljišnih knjiga i katastra pri općinskom sudu na čijem području se nalazi imovina.
Utvrđivanje imovine
Kada je riječ o nekretninama, važno je znati da su predmet ostavinske rasprave sve nekretnine ostavitelja bez obzira da li su uknjižene u zemljišnim knjigama ili nisu. Kada je nekretnina uredno upisana, nasljednici trebaju dostaviti zemljišnoknjižni ili ZK izvadak nekretnine kao dokaz vlasništva ostavitelja. U slučaju da nekretnina nije upisana u ZK, vlasništvo se dokazuje drugim vjerodostojnim dokumentima. Ovlašteni notar u postupku će vas uputiti koji su to dokumenti.
Prije nego se upoznate s koracima pokretanja procedure ostavinske rasprave, morate znati šta su to testament i nužni nasljednici imovine.
Testament je dokument u kojem je ostavitelj odredio ko ima pravo raspolagati njegovom imovinom nakon smrti. Međutim, i u ovom slučaju postoje određena zakonska ograničenja. Naime, pojedini nasljednici imaju pravo na nužni dio imovine bez obzira ne testament ostavitelja.
Nužni nasljednici su djeca ostavitelja, njegovi usvojenici i bračni partner. Ostali srodnici umrlog, njegovi roditelji, braća i sestre mogu se smatrati nužnim nasljednicima samo u slučaju kada su trajno nesposobni za rad i nemaju sredstva za život.
Kako bi ostvarili pravo na nužni dio imovine u slučaju postojanja testamenta, nužni nasljednici moraju napisati prigovor da ne priznaju testament, nakon čega ih sud ili notar upućuju na pokretanje parničnog postupka. U ovom procesu se utvrđuje kome je ostavitelj ostavio imovinu, te da li je iz toga isključen nužni dio na koji imaju pravo nužni nasljednici.
Važno je znati da ostavitelj u testamentu može potpuno ili djelimično isključiti nasljednika koji ima pravo na nužni dio. Koji su to razlozi za isključenje, možete provjeriti u važećim Zakonima o nasljeđivanju FBiH i/ili RS.
U slučaju da dođe do spora između nasljednika oko nekretnine koja je predmet ostavine, tada se ostavinski postupak prekida, što može značajno utjecati na trajanje cjelokupnog ostavinskog procesa. Ukoliko ostavitelj nema nasljednika, njegova nekretnina postaje imovina općine ili grada na čijem području se nalazi.
Pokretanje ostavinske rasprave
Ostavinski postupak se vodi pred nadležnim sudom na čijem području je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište ili boravište. Ukoliko ostavitelj nije imao ni prebivalište ni boravište u BiH, onda se postupak vodi pred sudom na čijem području se nalazi ostavina ili nekretnina.
Svaki ostavinski postupak sud pokreće po službenoj dužnosti nakon što sazna da je neko preminuo na području njegove nadležnosti. Moguće je i da nasljednik dostavi sudu dokaze o smrti ostavitelja i na taj način pokrene ostavinski postupak. U prilogu pogledajte kako izgleda prmjerak obrasca Zahtjeva za pokretanje ostavinskog postupka.
Nakon što matičar u općini upiše ostavitelja u matčnu knjigu umrlih, dužan je u roku od 30 dana dostaviti sudu umrlicu. Sud potom donosi rješenje kojim pokreće ostavinski postupak. Najprije se provjerava da li je ostavitelj imao testament, a potom se zakazuje ročište na koje se pozivaju nasljednici i srodnici umrlog, odnosno svi koji imaju pravo na naslijeđe.
Na ovom ročištu se vodi rasprava o svemu što je vezano za naslijeđe, a najviše o zakonskim pravima srodnika i veličini dijela nasljedstva koji im pripada. Ukoliko se na ovom ročištu ne postigne dogovor, to jest ako se imovina ne podijeli prema zakonskim pravima, nasljednici se upućuju da pokrenu drugi sudski postupak radi utvrđenja spornih prava.
Troškovi ostavinskog postupka
Kada je riječ o troškovima ostavinske rasprave u BiH, oni ovise o vrijednosti imovine koja je predmet rasprave.
Notaru koji vodi ostavinski postupak kao povjerenik suda pripada nagrada koja se određuje prema vrijednosti ostavine. Vrijednost ostavine se pri tome određuje po slobodnoj ocjeni notara na osnovu izjava svjedoka i podataka koji su priloženi u postupku. Po potrebi notar može narediti obavljanje procjene vrijednosti ostavine putem ovlaštenog vještaka, i to na trošak nasljednika.
U ostavinskim raspravama koje se vode među nasljednicima prvog reda i bračnim partnerima, notarska nagrada se određuje u fiksnom iznosu od 50 KM, bez obzira na vrijednost nekretnine.
Vrijednost notarske nagrade:
50 KM – za ostavinu vrijednosti do 5.000 KM
100 KM – za ostavinu vrijednosti od 5.000 do 20.000 KM
145 KM – za ostavinu vrijednosti od 20.000 do 50.000 KM
180 KM – za ostavinu vrijednosti od 50.000 do 100.000 KM
260 KM – za ostavinu vrijednosti od 100.000 do 200.000 KM
400 KM – za ostavinu vrijednosti od 200.000 do 500.000 KM
Ukoliko vrijednost ostavine prelazi 500.000 KM, onda se pored iznosa od 400 KM notaru plaća dodatnih 0,5 posto nagrade na razliku iznosa od preko 500.000 KM.
Dodatni troškovi ostavinskog postupka ovise o troškovima stranaka u postupku, odnosno nasljednika. Ukoliko je bilo zajedničkih troškova, poput vještačenja imovine, sud će odrediti u kojem će razmjeru stranke snositi troškove.
Nakon što prođete kroz sve procedure ostavinskog postupka, bit će vam dodijeljeno rješenje o nasljeđivanju i legatu. Ovim rješenjem sud utvrđuje ko je poslije smrti ostavitelja postao njegov nasljednik i koja su prava stekle i druge osobe. Rješenje o nasljeđivanju dostavlja se svim nasljednicima i legatarima, a potom i nadležnoj poreznoj upravi i javnom registru nekretina, to jest zemljišnoknjižnom uredu u koji se upisuje novi vlasnik nekretnine.
Bhnekretnine.ba polaže autorska prava na sve vlastite sadržaje. Preuzimanje Blog sadržaja dozvoljeno je do max. 300 riječi uz obaveznu objavu linka stranice sa kojeg je sadržaj preuzet. Za preuzimanje cijelog teksta potrebno je pismeno ovlaštenje od Bhnekretnine.ba. Neovlašteno korištenje sadržaja i preuzimanje tekstova sa Bloga Bhnekretnine.ba bez dozvole vlasnika autorskih prava, smatra se kršenjem autorskih prava Bhnekretnine.ba portala i podložno je tužbi.